Pravilno provjetravanje zimi
Pravilno provjetravanje zimi
Širom otvoriti umjesto na kip, prava vlažnost i dovoljno grijanja: tako zrak zimi ostaje svjež, a plijesan nema šanse – prema preporukama BAG-a.
Simbolična slika
Zašto je baš zimi važno pravilno provjetravati?
Disanje, kuhanje, tuširanje i pranje stvaraju vodenu paru: prema BAG-u, četveročlano domaćinstvo u prosjeku oslobodi oko 7,5 litara dnevno, a pri velikoj potrošnji do 12 litara. Ta vlaga se mora ukloniti provjetravanjem – zimi je to posebno lako, jer hladan vanjski zrak sadrži malo vode.
Ko premalo provjetrava, rizikuje vlagu na hladnim zidovima i prozorima, a time i plijesan. Ko pogrešno provjetrava, na primjer sa stalno kipovanim prozorima, gubi mnogo energije za grijanje i hladi zidove. Na ovoj stranici sažimamo preporuke Saveznog ureda za javno zdravlje (BAG) i EnergieSchweiz.
Stanje oktobar 2026. Preporuke važe za stanove s provjetravanjem kroz prozore, osim ako nije drugačije navedeno.
Higijenska izmjena zraka: zašto je provjetravanje potrebno
Provjetravanjem se uklanjaju ne samo vlaga i mirisi, nego i tvari koje ljudi ispuštaju disanjem te tvari iz namještaja i građevinskih proizvoda. Prema BAG-u, uklanjanje vlage smanjuje rizik od grinja, problema s vlagom i plijesni.
Redovno provjetravanje posebno je važno u novim ili saniranim zgradama s nepropusnim omotačem i dihtovanim prozorima: tamo se zrak gotovo više ne izmjenjuje sam od sebe. Nakon novogradnje ili sanacije u prvim sedmicama provjetravajte više.
Nos ne pokazuje pouzdano kada treba provjetriti. BAG zato preporučuje provjetravanje po fiksnom rasporedu – ili korištenje mjerača CO₂.
Provjetravanje širom otvorenim prozorima
Koliko često i koliko dugo provjetravati po hladnoći?
Potpuno otvorite prozore, po mogućnosti s promajom – zrak se brzo izmijeni, a zidovi i podovi se ne ohlade.
| Situacija | Preporuka |
|---|---|
| Cijeli stan | Ujutro, u podne i prije spavanja potpuno otvorite sve prozore, kad god je moguće s promajom. Ako radite tokom dana: ujutro, kad dođete kući i prije spavanja. |
| Trajanje u sezoni grijanja | Najmanje 5 minuta. Za vrlo hladnih dana, uz vjetar ili s promajom najmanje 3 minute. Što je vani hladnije, to kraće možete provjetravati. |
| Kućna kancelarija, dnevna soba | Prostorije koje se dugo koriste ili u kojima boravi više osoba provjetravajte i u međuvremenu. |
| Kuhanje, tuširanje, kupanje | Uključite napu ili odsisni ventilator. Bez ventilatora provjetravajte tokom ili odmah nakon tuširanja ili kuhanja i ne puštajte vlagu u druge prostorije. |
| Spavaća soba noću | Noću ne ostavljajte prozore otvorene ili na kip. Prije spavanja provjetrite cijeli stan; ako vrata spavaće sobe ostanu otvorena najmanje 10 cm, kvalitet zraka se bolje održava do jutra. |
| Zamagljeni prozori | Uvijek znak previsoke vlažnosti: odmah provjetrite. |
| Stan s ventilacionim postrojenjem | Dodatno provjetravanje kroz prozore nije potrebno. Ako je zimi previše vlažno, regulator pojačajte za jedan stepen; ako je zrak presuh, smanjite ga za jedan stepen. |
Zašto prozor na kip zimi šteti
Prozor stalno na kip izmjenjuje zrak samo polako, ali neprestano pušta toplotu napolje. Prema BAG-u, zidovi i podovi u blizini prozora se hlade – upravo tu raste rizik od kondenzacije i plijesni. Ohlađeni dijelovi zgrade moraju se zatim ponovo zagrijati dodatnom energijom.
BAG zato preporučuje da se prozori u hladnijem dijelu godine ne ostavljaju na kip, nego da se redovno provjetrava širom otvorenim prozorima. To važi i za spavaću sobu tokom noći.
Vlažnost zraka
Koja vlažnost u sezoni grijanja?
Jednostavan higrometar pokazuje relativnu vlažnost. Prema BAG-u, piktogrami na nekim uređajima često zavaravaju – držite se brojeva.
| Relativna vlažnost | Značenje prema BAG-u |
|---|---|
| 30 do 50 % | Pravilo BAG-a za stambene prostorije. U sezoni grijanja vlažnost ne bi trebala prelaziti 50 %. |
| Najviše 40 % za vrlo hladnih dana | Za vrlo hladnih zimskih dana, pri vlažnosti iznad 40 % u mnogim zgradama mogu nastati problemi s vlagom na ohlađenim dijelovima zgrade. |
| Iznad 50 % | Pogoduje grinjama, a pri višoj vlažnosti i plijesni. U loše izolovanim starim zgradama već oko 50 % može u jesen i zimu izazvati kondenzaciju. |
| Duže vrijeme ispod 30 % | Za mnoge ljude nije problem. Osjetljive osobe mogu patiti od suhoće, iritacija, upale spojnica ili ekcema kože. |
Hladan zrak može primiti manje vode od toplog: zrak na 30 stepeni prima do 30,3 grama vode po kubnom metru, zrak na 10 stepeni samo 9,4 grama. Kada se vlažan sobni zrak ohladi na hladnom zidu ili prozoru, višak vode se tu taloži kao kondenzat.
Ovlaživači zraka: U stanu s problemima vlage nikako ne ovlažujte zrak. Prema BAG-u, ovlaživači bi se trebali koristiti samo tokom perioda hladnoće, uz kontrolu higrometrom i ciljano podešeni na najviše 40 %.
Grijanje i provjetravanje idu zajedno
- Grijte na vrijeme: Ako sezona grijanja počne prekasno, vanjski zidovi se ohlade i raste rizik od vlage i plijesni.
- Nijednu prostoriju ne ostavljajte potpuno negrijanu: Izuzetak su podrumi i tavani izgrađeni kao hladne prostorije.
- Loše izolovane zgrade: Ne odgađajte početak grijanja i podesite sobnu temperaturu na oko 20 °C.
- Dobro izolovane zgrade: Snižavanje temperature u spavaćoj sobi na 18 °C nije problem. Vrlo niske temperature ispod 18 °C mogu dovesti do kondenzacije na hladnijim zidovima, posebno kada su vrata sobe otvorena.
- Zatvorite vrata prema hladnijim prostorijama: Tako topao, vlažan zrak ne ulazi u slabije grijane prostorije.
- Ne pregrijavajte: BAG preporučuje 20 do najviše 22 °C u sezoni grijanja. Sa svakim stepenom manje štedi se oko 6 do 10 % energije za grijanje.
Pravilo: na prozorima i hladnim zidovima ne smije se kondenzovati vlaga.
Svakodnevica
Namještaj, veš i drugi izvori vlage
Male navike zimi mnogo znače.
Razmak od vanjskog zida
Između namještaja i vanjskih zidova ostavite najmanje 10 cm (BAG); EnergieSchweiz preporučuje 10 do 15 cm. Veliki namještaj poput ormara i regala bolje ne stavljajte uz hladne vanjske zidove ili u uglove vanjskih zidova.
Sušenje veša
Ne sušite veš u stambenim prostorijama. Koristite prostoriju za sušenje. Mokar veš ispušta vlagu u sobni zrak.
Biljke i akvariji
Mnoge sobne biljke i otvoreni akvariji ispuštaju vlagu. Ako je previše vlažno, pomaže ukloniti nekoliko biljaka.
Brzo obrišite proliveno
Prolivene tekućine brzo i potpuno obrišite upijajućom krpom.
Spriječite plijesan: prepoznajte znakove upozorenja
Prema BAG-u, posebno su ugrožene kuće izgrađene prije 1980. čiji vanjski zidovi nisu toplotno sanirani, starije kuće s novim prozorima, kuće s vanjskim zidovima tanjim od 35 cm i kuće u neposrednoj blizini većih vodenih površina. Ovdje se isplati posebno dosljedno provoditi preporuke.
- Zamagljeni prozori ili mokri prozorski okviri
- Jasno primjetan miris plijesni – znak skrivene plijesni
- Tamne mrlje u uglovima vanjskih zidova, iza namještaja ili na fugama
- Mrlje od vlage ili ranija oštećenja vodom
Otkrivena plijesan
Šta učiniti kod plijesni? Kategorije BAG-a
Uvijek prvo razjasnite i otklonite uzrok vlage. Stanari odmah prijavljuju vlagu, plijesan ili mrlje stanodavcu ili upravi – najbolje s opisom ili fotografijama preporučenim pismom.
| Kategorija | Obim | Preporuka |
|---|---|---|
| Kat. 0 | Površinski tragovi plijesni do 100 cm² (10 × 10 cm), na jednom mjestu, samo u jednoj prostoriji | Možete ih sami obrisati: na glatkim površinama vodom i sredstvom za čišćenje u domaćinstvu. Na hrapavim površinama nakon čišćenja i sušenja dezinfikovati varikinom (Javel vodom) ili etil-alkoholom od 70–80 %. Ne koristiti sirće, nositi plastične rukavice. |
| Kat. 1 | Na jednom mjestu, samo u jednoj prostoriji: do 0,5 m² (70 × 70 cm) kod rijetkog rasta ili do 100 cm² kod gustog rasta | Samostalna sanacija moguća je uz oprez, iz pravnih razloga samo od strane vlasnika – ne kod hroničnih bolesti disajnih puteva poput astme ili oslabljenog imuniteta. Alternativno je stručno ukloniti preko zanatske firme. |
| Kat. 2 | Veći ili gušći rast, više mjesta ili znakovi veće štete | Bez samostalne sanacije: angažujte stručnjake za građevinske štete i građevinsku fiziku ili stručnu sanaciju. |
Važno: Prema BAG-u, odvlaživače nikako ne uključujte prije uklanjanja plijesni. Ako se plijesan uprkos provjetravanju i grijanju stalno vraća, može pomoći stručnjak za građevinske štete i građevinsku fiziku.
Kada je komforna ventilacija smislena
Mehanička ventilacija (komforna ventilacija) brine da su prostorije stalno dovoljno provjetrene, a da niko ne mora otvarati prozore. Prema BAG-u, njom su opremljene na primjer sve stambene zgrade s certifikatom Minergie. Prozori se ipak smiju otvarati.
- Povrat toplote: Toplota odlaznog zraka prenosi se na dovodni zrak; prema BAG-u, stepen iskorištenja obično je iznad 80 %. Kantonalni energetski propisi zahtijevaju povrat toplote kod ventilacionih postrojenja.
- Filteri: Fina prašina i polen mogu se zadržati, a vanjska buka ne smeta pri provjetravanju.
- Mali stanovi s više osoba: Prema BAG-u, ovdje se potrebna izmjena zraka provjetravanjem kroz prozore možda ne može postići.
- Nakon ugradnje dihtovanih prozora: Izmjena zraka se smanjuje. Ako se to ne nadoknadi češćim provjetravanjem, na hladnim zidovima može nastati plijesan – izmjenu zraka planirajte u konceptu sanacije.
Odvlaživanje: U vlažnim podrumima mogu pomoći odvlaživači, na primjer ljeti noću s tajmerom. Kod plijesni: prvo ukloniti plijesan, zatim odvlaživati.
Izvori
BAG – Pravilno provjetravanje i grijanje · BAG – informativni list «Richtig Lüften» (31. august 2022, PDF) · BAG – brošura «Vorsicht Schimmel» (august 2023, PDF) · EnergieSchweiz – «Besser wohnen. Tipps und Tricks für mehr Komfort» (03.2022, PDF). Stanje oktobar 2026, bez garancije. Mjerodavni su originalni izvori.
Pročitajte više
Usluge
Planiranje, građevinska dozvola, montaža, održavanje i popravke – za sve marke
Česta pitanja
Pitanja o provjetravanju zimi
Koliko dugo trebam provjetravati zimi?
U sezoni grijanja najmanje 5 minuta. Za vrlo hladnih dana, uz vjetar ili s promajom dovoljne su najmanje 3 minute – uvijek uz širom otvorene prozore.
Koliko često trebam provjetravati zimi?
Ujutro, u podne i prije spavanja provjetrite cijeli stan s promajom, uz to nakon kuhanja i tuširanja te u prostorijama koje se dugo koriste ili u kojima boravi više osoba.
Zašto zimi ne bih trebao staviti prozor na kip?
Prozor na kip izmjenjuje zrak samo polako, ali troši mnogo energije za grijanje. Zidovi i podovi u blizini prozora se hlade i raste rizik od kondenzacije i plijesni.
Koja je vlažnost zimi prava?
BAG preporučuje 30 do 50 % relativne vlažnosti, ne više od 50 % u sezoni grijanja i ne više od 40 % za vrlo hladnih dana.
Koliki razmak treba namještaj od vanjskog zida?
Najmanje 10 cm (BAG); EnergieSchweiz preporučuje 10 do 15 cm. Velike ormare bolje ne stavljajte uz hladne vanjske zidove ili u uglove vanjskih zidova.
Šta učiniti ako se pojavi plijesan?
Prvo razjasnite uzrok vlage. Male tragove do 100 cm² na jednom mjestu možete sami ukloniti. Veće ili ponavljajuće površine prepustite stručnjacima. Odvlaživače koristite tek nakon uklanjanja plijesni.
Razgovarajmo o Vašem projektu
Pitanja o ventilaciji, grijanju ili klimatizaciji? Nazovite nas ili nam pišite.